Beton – održivi materijal

Kao globalno najrašireniji građevinski materijal beton mora igrati važnu ulogu u svakoj uspješnoj tranziciji prema istinski održivom društvu. Bilo da se radi o primjeni generacije čiste i obnovljive energije, razvoju učinkovitije infrastrukture, gradnji novih prometnica ili održivih zgrada (uključujući i stambene zgrade) – sve ove aktivnosti trebaju beton.

 

Izazov

Razvoj održive gradnje važna je prilika za beton kao materijal koji ima značajne prednosti. Nekoliko je trendova koji utječu na industriju te će oni neminovno dovesti do promjena u tradicionalnoj praksi i tehnologiji u godinama koje dolaze:

  • Zgrade troše oko 40 posto energije koja se globalno koristi. Gotovo 90 posto energije koja se koristi u zgradama tijekom njihovog životnog vijeka koristi se za funkcioniranje, održavanje i renoviranje, dok samo nešto više od 10 posto otpada na gradnju i transport materijala.[1]
  • Svjetska će populacija narasti s današnjih 6,9 milijardi na više od 9 milijardi do 2050.[2] godine. Uz ovaj rast, pojavit će se i masovna migracija ljudi iz ruralnih krajeva u gradove. Procjenjuje se da će gradovi morati primiti i do 3 milijarde više ljudi do 2050., a urbana će područja, koja su 2000. godina imala oko 47 posto populacije, do 2050. imati oko 70 posto svjetske populacije.[3]
  • Neki od prirodnih građevinskih materijala postaju sve oskudniji, što prisiljava sve građevinske sektore da njima raspolažu odgovorno te da nađu načina da se smanji upotreba ovih resursa.

 

Ovi trendovi predstavljaju izazov obzirom da se vlasti bore s potrebom da rastućoj urbanoj populaciji omoguće osnovnu infrastrukturu neophodnu kako bi gradovi funkcionirali. Kao rezultat svega spomenutog, prakse održive gradnje i materijali koristit će se značajnije u svijetu u kojem su resursi ograničeni, a infrastrukturni projekti i građevinski materijali će postati održivi kako bi se ispunile potrebe zajednice, otvorilo tržište i stvorile nove mogućnosti za upotrebu materijala onih proizvođača koji mogu pomoći da se taj cilj postigne.

 

Beton je dio rješenja

Beton je integralni dio naše globalne budućnosti, koji će omogućiti gradnju infrastrukture potrebne za razvoj društava u svjetlu porasta potrebe za podizanjem životnog standarda, naročito u zemljama u razvoju.

Stručnjaci procjenjuju da će se, u uvjetima standardne proizvodnje, do 2050. godine potrošnja betona udvostručiti od procijenjenih 7,5 milijardi kubnih metara upotrijebljenih u 2006. godini.[4] Studije pokazuju da bi stroga ograničenja emisija CO2 mogla povećati potražnju za betonom od 10 do 15 posto do 2050.[5]

 

Beton u gradnji

Prednosti za okoliš koje proizlaze iz korištenja betona tijekom životnog vijeka zgrade pretežu nad utjecajima koji proizlaze iz njegove proizvodnje i ulaznih sirovina. Ukoliko su dobro projektirane i izgrađene, betonske zgrade su izdržljive, traju desetljećima s minimalnim ulaganjima u održavanje te mogu izdržati nalete uragana, poplave, požare pa čak i potrese. Mogu također biti i energetski efikasnije ukoliko imaju betonski plašt koji iskorištava prednosti toplinske mase betona, odnosno njegove sposobnosti da zadržava toplinu te karakteristike toplinske izolacije (sposobnosti da smanji protok topline).

Karakteristike produžene trajnosti i niske potrebe za održavanjem mogu se primijeniti i na izgradnju i održavanje betonskih prometnica. S životnim ciklusom od preko 30 godina, betonske prometnice nude prednosti kao što su niže potrebe za održavanjem i niže količine potrošenog goriva u usporedbi s asfaltnim cestama, uslijed manjeg otpora vrtnji kotača. Još jedan važan čimbenik jest da beton ima svijetlu boju i da reflektira sunčevu svjetlost što pomaže u održavanju nižih temperatura u urbanim područjima. Arhitekti i dizajneri sve više koriste tu karakteristiku poznatu i kao Albedo efekt, naročito u toplijim klimatskim podnebljima.

 

Uz široko primjenjive standardne tipove betona, vodeći proizvođači razvijaju i niz specijalnih proizvoda koji donose jasne i opipljive održive prednosti za upotrebu u gradnji za koju su specifično osmišljene. Među najvažnijima su:

  • Građevinska primjena betona (infrastruktura i industrija)
    • Luke i mostovi – samostvrdnjavajući beton poboljšava izdržljivost i smanjuje potrebu za održavanjem. Poseban dizajn betona visokih performansi povećava otpornost prema agresivnom okolišu.
    • Ceste – u usporedbi s drugim materijalima koji se također koriste, betonske prometnice nude širok spektar prednosti kao što su manja potreba za održavanjem, dugotrajnost i veća refleksivnost – što ne samo da povećava sigurnost noću, nego i direktno smanjuje efekt stvaranja toplinskih otoka. Nekoliko je studija pokazalo i da čvrsta i glatka površina betonskih prometnica smanjuje otpor kotrljanja smanjujući time količinu goriva koju vozilo troši.
    • Vlakovi, brzi vlakovi, laka željeznica, tramvaji – beton je osnovni materijal u gradnji temelja za sve vrste mobilnih rješenja obzirom na dugotrajnost, višestruku primjenjivost i nisku potrebu održavanja.
    • Industrijska primjena – beton visoke otpornosti na kiselost je čvrst i dugotrajan materijal dobar za upotrebu u tornjevima za rashlađivanje i drugim vrstama industrijskih procesa. Beton se također koristi za dobivanje čiste obnovljive energije iz izvora kao što su vjetar, nuklearna i vodna energija.
  • Građevine i stambena gradnja
    • Struktura - samozbijajući beton poboljšava čvrstoću, trajnost i dugovječnost građevne strukture. Također smanjuje korištenje energije i buku zbog vibracije betona.
    • Plašt – konstruktivni laki beton i vrste izolacijskog betona (IFC) poboljšavaju energetsku učinkovitost u zgradama.
  • Voda i upravljanje otpadnim vodama
    • Vanjski pločnici – propusni beton omogućuje filtriranje kišnice, smanjenje poplavljenosti i koncentracije topline.
    • Vodni kanali – konvencionalni i nepropusni beton smanjuje gubitke u navodnjavanju u poljoprivredi.
    • Pitka voda i kanalizacijski sistem – cijevi od betona visokih performansi dugotrajne su s visokom strukturnom snagom. Mogu izdržati vodenu abraziju i predstavljaju povoljno rješenje.
    • Pogoni za tretiranje otpadnih voda – manja potreba za održavanjem postiže se korištenjem kemijski otpornog betona u kombinaciji s visoko tehnološkim betonom.

 

Generalno, beton je takvih izvedbenih karakteristika koje ga čine pogodnim za sve vrste građevina i infrastrukturnih projekata, s naglaskom na izdržljivost i smanjenje korištenja energije te okolišnog utjecaja. Tijekom svog životnog vijeka te u fazi rušenja, beton ponovno skuplja značajne razine CO2 koje ostaju usađene u reciklirane agregate ugrađene u novo-sagrađene betonske strukture.

 

[1] EEB izvještaj “Energy Efficiency in Buildings – Transforming the Markets”:

http://www.wbcsd.org/DocRoot/rVDgBRKvPngUrqivMHNM/91719_EEBReport_WEB.pdf

[2] Procjene američkog popisa stanovništva: http://www.census.gov/ipc/www/idb/worldpop.php

[3]Ujedinjeni narodi, World Urbanization Prospects: The 2006 & 2007 Revisions

[4] CEMEX-ove procjene utemeljene na globalnoj potrošnji cementa

[5] Entreprises pour L´Environnent : http://www.iddri.org/Activites/Conferences-internationales/08_Fonddri_summary-forindustiral- decision-makers.pdf

Posljednji članci