Propusni beton

Propusni beton (poznat pod  terminom procjedni ili porozni beton), kao što mu i sam naziv govori, ima glavnu namjenu da vodu s betonirane površine propušta u donje slojeve. Zbog svojih karakteristika (otvorene strukture i retencijskog učinka) omogućava da se racionalnije dimenzionira ili potpuno eliminira sustav za odvodnju površinske (oborinske) vode.

Zbog svoje otvorene strukture, kao i mogućnosti kombiniranja različitih tipova agregata i boja u betonu, propusni beton je kvalitetno rješenje i za arhitektonske izazove.

KARAKTERISTIKE BETONA

Jedan od glavnih kriterija, kod dimenzioniranja propusnog betona, je postotak šupljina, koji se kreće od 15 do 35 %. S ovim parametrom u direktnoj korelacije je kapacitet upijanja, koji se uglavnom kreće od 3  do 5 mm/min. Ovi parametri dosta ovise o samoj recepturi (količini sitnih čestica), korištenoj frakciji agregata, te vrsti i obliku zrna agregata.

Za izradu propusnog betona uglavnom se upotrebljava jedna frakcija (najčešće je to frakcija 4/8 mm). Drobljeni agregat je pogodniji od riječnog, jer svojim oblikom osigurava veću količinu šupljina. Razred tlačne čvrstoće betona uglavnom se kreće od C12/15 do C25/30, no moguće je izraditi i betone viših tlačnih čvrstoća.

Savojne čvrstoće ovog proizvoda kreću se uglavnom u rasponu od 2,0 do 3,5 MPa.

Bitan parametar, koji se treba kontrolirati u procesu proizvodnje, je gustoća svježeg betona, koja se može dovesti u korelaciju s postotkom šupljina.

Za ispitivanje koeficijenta propusnosti betona razvijene su laboratorijske i terenske metode ispitivanja.

UGRADNJA

Propusni beton se proizvodi na klasičnom pogonu za proizvodnju betona i prevozi u automiješalici. Ugrađuje se kranom, transportnim trakama ili direktno iz automoješalice. Ugradnja beton pumpom se ne preporuča. Preporučena minimalna debljina je 15 cm, no ovisno o svojoj namjeni i očekivanom opterečenju, betonska ploča može biti i deblja. Zbog svoje strukture nije moguće konzistenciju betona ispitivati klasičnim metodama, no treba svakako povesti računa o optimalnoj količini vode; ciljajući „metalni izgled“ betona. Prevelika količina vode uzrokovat će segregaciju i isplivavanje cemantne paste na površinu (smanjujući propusnost betona uz nejednoliki izgled površine betona), dok će nedovoljna količina vode onemogućiti potpunu hidrataciju, prvenstveno gornjeg sloja, što može dovesti do habanja površine i ispadanja zrna agregata. Prilikom ugradnje nužno je izvesti veću visinu od planirane za 1/10 visine ploče, koliko se beton nakon zbijanja, komprimira. Preporučljivo je prije ugradnje postaviti vodilice na ciljanu visinu (vodeći računa o potrebnom nadvišenju za visinu zbijanja). Izbor načina i uređaja za zbijanje ovisi prvenstveno o potrebnoj snazi za zbijanje pa se tako mogu koristiti ručni valjci, ručni nabijači, vibro ploče, vibro valjci i finišeri (vidi sliku). Rubove uglavnom ručno zakositi za visinu nadvišenja pod kutem od 45 ⁰. Nakon ugradnje i zbijanja, potrebno je odmah početi s njegom površine. Preporučeni način je pokrivanje površine folijom, no mogu se primjeniti i drugi postupci, koji će osigurati adekvatnu njegu kroz minimalno 7 dana. Prskanje sredstvom za njegovanje betona, zbog otvorene strukture betona nije učinkovito te se ne preporuča.

Obzirom da se radi o nearmiranom betonu, nužno je izvršiti dilatiranje polja. Izrada dilatacijskih reški mora započeti čim prije. Ovisno o vremenskim prilika to može biti 4 do 12 sati nakon ugradnje. Ukoliko su uvjeti povoljni (niska aktivnost cementa, relativno niska temperatura i visoka vlažnost zraka bez vjetra) piljenje dilatacijskih reški se može izvršiti i kasnije, ali ne nakon više od 24 sata (osim u iznimni slučajevima). Važno je da u trenutku zapilavanja dilatacijskih reški beton ima dovoljnu čvrstoću kako pila ne bi čupala zrna kamenog agregata van iz betona, ali također i pila mora biti dovoljno kvalitetna kako ona ne bi predstavljala ograničavajući faktor. Uvijek se preporuča s piljenjem početi što ranije na nekom skrivenom dijelu gdje se eventualna šteta od preranog piljenja neće vidjeti. Dilatacijske reške trebaju biti u dva međusobno okomita smijera, a udaljenost reški u svakom pojedinom smjeru ne smije premašivati 25 debljina betonske ploče.

PRIMJENA

Primjena propusnog betona je vrlo široka. Najčešće se upotrebljava za izradu:

  • pločnika i pješačkih staza
  • kolničkih prilaza
  • parkirališta
  • trgova
  • staza i puteva u prirodnom okruženju
  • retencijskih polja
  • akustičnih panela (bukobrani)
  • područija uz plaže i bazene
  • dekorativnih betona.

Posljednji članci